Cirkularna ekonomija i Permakultura
Jednostavan put do pletene…
. . .ograde “DIY” i za što je možeš iskoristiti.
Pokazat će ti u narednom blogu:
Pletenu ogradu možeš koristiti npr, . . za:
- učvršćivanje za malo zemlje, ili. . .
- pomoć za razne penjačice ili. . .
- zaštitu protiv vjetra/pogleda, ili. . .
- . . .jednostavan dekorativan element. . .
. . .u tvom vrtu. Ne moraš biti umjetnik,. . .
da to sam spleteš. I onako koristiš sve rezane šibe od ljeske ili vrbe na održiv način. Naravno možeš rezani materijal vrlo jednostavno baciti na kompost ili još gore spaliti. Ako sam ti dao ideju što da napraviš sljedeći put sa tim šibama, onda čitaj dalje…..
Ali ako si „član/ica“ jednako od te „kompostne ili vatrene brat/sestra“ onda preskoči ovaj blog.
Materijal i upute za rad:
- Pogledaj gdje ćeš postaviti buduću pletenu ogradu. Mjeri poželjnu dužinu i visinu. Hoćeš ogradu ravnu ili sa zavojima ? Testiraj kakvo je tlo sa željeznim ili drvenim štapom, buši na raznim mjestima u zemlju. Tako ćeš isto odrediti visinu same ograde, ovisno koliko duboko moraš zabiti buduće kolce. Dubina +visina ograde +višak = dužina kolca ?
- Razmisli koliko čvrstu ogradu želiš. Za visoku i čvrstu ogradu koristi kolce Ø 6-8 cm, za slabiju i nižu, kolce od Ø 3-4 cm debljine. Zaoštri kolce na jednoj strani. Preporučena vrsta drveta jest bagrem. (nemoj koristi drvo iz trgovina i tropsko drvo) Broj kolaca izračunaš kao sljedeće: na dužinu ograde : 25-35 cm +1 kolac. (ovisno radili se o čvrstoj ili slabijoj ogradi) Preporuka da produžiš vijek kolca: brenerom propali dio našiljenog kolca koji ide u zemlju +10 cm. Dio kolca koji ide u zemlju mora biti kao ugljen. Duže traje i onemogućuje daljnji rast samog kolca.
- Unaprijed bušenje i nabijanje kolaca: sve ovisno o zemlji. Sa željeznim kolcem bušiš rupu tako ti je lakše zabiti drvene kolce. Ali gdje je materijal za pletenje, Pierre ? Zabi najprije kolce, onda ćemo vidjeti što dalje, OK. . . Sorry, ali zašto prije zabiti kolce ? Zato:
– Ti ne znaš što se može dogoditi, ( link)
– Može se dogoditi bilo što drugo. . .
– Mi u Permakulturi ne poznajemo što je hektika.
- . . .u daljnjem, šibe za pletenje moraju biti jako svježe. Eto, sada idi i nareži dosta šiba od ljeske i/ili od vrbe. Debljina treba biti ovisno o jačini zida 5 – 25 mm. Ti možeš i miješati, malo deblje malo tanje. Koristi što duže šibe od minimalno 150 cm i duže. Ručno skini svo lišće i kreni sa pletenjem.
- Počni prvi red sa debelim krajem i pleti od lijeva na desno. Ako ti je šiba prekratka uzmi drugu i nastavi dalje opet sa debelim krajem kao prvu. . .
- Drugi red počneš sad od desne strane sa debelim krajem i pleteš obrnuto. Svi krajevi neka prelaze oko 7-10 cm.
- Nakon 3-4 reda moraš lagano ali ipak čvrsto sa rukom stisnuti pletene redove na dolje. Tako će biti čvrsta i kompaktno pletena. Možeš pokušati tanke krajeve uplesti natrag u redove ili možeš jednostavno višak odrezati, sve ovisno o mašti i strpljenju.
- Nejednakost: ako ti ograda nije jednake visine, možeš to ispraviti kao sljedeće: na tom mjestu upleteš svaki 2. red jednu šibu, više dok se visine ne ujednače. Povremeno mjeriš visinu od već ispletenog, do kraja ograde.
BRAVO ! uspio si. To je sada prirodna umjetnina, konstruirana samo sa tvojim rukama. Kao u stara vremena kod bake i dide, ili. . .
Slike iz bliže: 3 detalja, kako izgledaju krajevi, svježe ispleteno nakon 1. tjedan i nakon 2. tjedna.
Kako će tvoja pletena ograda u narednim tjednima i mjesecima ozeleniti, kao sa čarobnim štapom možeš vidjeti iz sljedećih slika. Tu se penju puzeći bršljan, loze i dr. . . dobrodošlica za penjačice.
. . .i poleđina može biti sexy i atraktivna: pletena ograda otraga. . . i vrlo brzo će priroda vladati ovim djelom zemlje, kao sa svim u životu.
Puno sreće i veselje sa tvojom pletenom ogradom ti želi Pierre.
About Author
Comments are closed